gospodarska zona
prostorni plan
program ukupnog razvoja
kalendar dogadjanja
foto galerije
otocki list
otocko proljece
otocki virovi
suvara
spot suvara
turistička zajednica
početna
kontakt

Otočki virovi

Malo je poznato da je šuma hrasta lužnjaka jedinstvena u svijetu po svojoj površini upravo na području šumskog spačvanskog bazena kojemu pripada i područje Grada Otoka. Ova je šuma sastavni dio nacionalne ekološke mreže a bogata je vodotocima Bosuta, Spačve, Brežnice, Virova, Lubnja i Studve.

            Istražili smo Otočke virove koji pripadaju području Grada Otoka.

         Virovi su zaštićeni krajolik Vukovarsko-srijemske županije koji obuhvaća rječicu Virovi i okolnu šumu hrasta lužnjaka na udaljenosti 100 m od obale. Preko 70% omeđeni su šumom hrasta lužnjaka.

       Virovi su prirodni fenomen. Zbog gotovo netaknute prirode Otočki virovi i njezina obala su sačuvali svoj izvorni izgled za razliku od Bošnjačkih Vjerova. Virovi su omiljeno izletište Otočana, Vinkovčana, Bošnjačana, Županjčana ... Oni su raj za sve ljubitelje bujne i lijepe netaknute prirode. Uz virovsku vodu obitavaju i autohtone vrste ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu tog neobičnog vodotoka. Slično je i s ribama kakvih ima samo u tom šumskom potoku

       Od potoka i rijeka Virovi se razlikuju specifičnim hidrodinamičkim, geološkim, klimatskim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama. Većim dijelom godine virovi imaju odlike močvare što dokazuje močvarna vegetacija u priobalnom pojasu. Za vrijeme velikih oborina u proljeće i u jesen vodostaj se znatno podigne. Tada virovi uspostavljaju prirodnu vezu protočnu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.

      Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, dugi su 18,380 m, široki oko 60 m, dubina im je 2-7 m, no u biološki najinteresantnijim zonama Ralje i Živačine širina im iznosi i preko 100 m.

       Površina je 79 km2 koja gravitira vodotoku Spačva (slivna površina).

       Voda je u Virovima bistra u površinskom sloju, dok su dublji slojevi sivkastozeleni zbog otopljenih minerala i planktona i od jako izraženog procesa zarašćivanja ovog staništa makrofitnom vegetacijom.

Značajnu ulogu u vodostaju Virova imaju podzemne vode koje se kreću na dubini 1,75 - 2,75 m ispod površine zemljišta pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira nastao je vjerojatno i naziv Virovi.

      Središnji, površinski dio Virova je bez vegetacije, u priobalnom području nalaze se raznovrsne flotalne biljke u izdvojenim asocijacijama: lopoč (Nymphea alba), lokvanj (Nuphar luteum), mali lopoč (Nymphoides peltata), dvornik (Polygonium amphibium), vodena leća (Lemna minor), žabnjak ljutić (Hidrocharis morsus ranae) i rašac (Trapa natans). Čitave livade gradi vošćika ili drezga, krocanj, žabnjak i mnoštvo zelenih končastih algi.

      Dno Virova pokriveno je muljem koji omogućuje život raznim ličinkama prije svega mnogobrojnih kukaca. Miran vodeni tok omogućuje i planktonski način života. Trska, rogoz, šaš i šašina najbujnije su razvijeni u "oazi" Živačine gdje se nalazi šumska krčevina kružnog izgleda s površinom oko 3 km. Zbog obilja sunca i vlage trska ovdje premašuje visinu čovjeka pa u njoj nalaze sklonište brojne životinje. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji u vodi Virova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama.

Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov.

      Cijelo područje Spačvanskog bazena - predstavlja i području važnom za ptice EU (tzv. SPA područje) odnosno potencijalno područje EU ekološke mreže NATURA 2000. Oko poplavnih šuma hrasta lužnjaka nalazilo se vrlo malo pašnjačkih površina koje i danas predstavljaju vrijedna hranilišta i odmorišta za ugrožene životinjske vrste posebice ptice. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen.

      Općenito možemo reći da su fauna i flora Virova slični onima u Kopačevu. U neposrednoj blizini Virova nalazi se upravljan Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosistema Virovi.

 

         Održavanje postojeće kvalitete vode Virova - izgradnjom preljeva

       Virovi u sušnijem dijelu godine ostaju bez kontakta sa Spačvom. U svrhu povećanja vodne količine na Virovima, izgrađen je objekt kojim se voda zadržava na zadovoljavajućoj razini u sušnom periodu tzv. preljev tipa široki prag dužine 14 m, a širine 4m. Objekat je izgrađen na trasi napuštene ceste Otok-Bošnjaci. Na koti od 79.00 m.n.m. nema gotovo nikakvog toka. Projektirani nivo izaziva izlijevanje u šumskim površinama u dijelu veliki utuš (rukavac virova) i veći broj šumskih kanala. Opća je karakteristika ovih kanala da dovede vodu iz niskih šumskih areala u Virove, a da su postavljeni tako što idu iz apsolutno nižih terena na više. Stoga se projektant odlučio da one dijelove kojima ne smeta vodostaj 79.00 m.n.m. ostavi pod utjecajem podignutih virova, a tereni koje ugrožava taj vodni nivo osigurani su prevođenjem u sliv Bistra-Spačve ili upuštanjem u Virove nizvodno od preljevne građevine. Na kanalu Veliki utuš zatrpan je postojeći propust, čime se tok u tom kanalu usmjeruje na dvije strane; nizvodno od propusta u sliv Virova, a uzvodno u sliv Bistra-Spačve. Tako se održava postojeća kvaliteta vode Virova.

       Grad Otok je usvojio Prostorni plan uređenja kojim se predviđa izgradnja sportsko-rekreacijske zone izvan zaštićenog prostora Virova.

 

 

Fotogalerija Virova