gospodarska zona
prostorni plan
program ukupnog razvoja
kalendar dogadjanja
foto galerije
otocki list
otocko proljece
otocki virovi
suvara
spot suvara
turistička zajednica
početna
kontakt

PROGRAM RAZVOJA STOČARSKIH PODUZETNIČKIH ZONA

UVOD

 

       U izradi Programa razvoja i formiranja farmske zone - stočarske poduzetničke zone grada Otoka sudjelovao je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odjel za stočarstvo Koprivnica, načelnik odjela mr.sc. Srećko Ladišić.

       Korišteni su podaci iz Projekta ukupnog razvoja općine Otok, Prostornog plana uređenja općine Otok, Program razvoja poduzetničke zone «Skorotinci» Otok i Studija općine Otok za stjecanje statusa grada.

       Program razvoja stočarske proizvodnje usvojen je na 22. sjednici općinskog poglavarstva općine Otok koja je održana 22. srpnja 2006. godine.

       Ovaj program je dokument koji potiče razvoj govedarstva, proizvodnje mlijeka i goveđeg mesa, te svinjogojstva u sklopu farmskih zona.

 

       1. OPĆE KARAKTERISTIKE

  

       Grad Otok smješten je u jugoistočnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije a obuhvaća mjesta Otok i Komletinci u kojima je predviđena po jedna lokacija za izgradnju stočarske poduzetničke zone.

       Zona u Otoku je smještena jugozapadno a zona u Komletincima sjeverno od županijske ceste Vinkovci-Otok-Komletinci-Nijemci u smjeru autoceste Lipovac - Zagreb na udaljenosti 1,0 km odnosno 1,5 km od ceste. Lokacije imaju dobru prometnu povezanost sa svim dijelovima županije i preko auto ceste sa svim gospodarskim središtima u zemlji.

 

•1.1.          Stanovništvo

  

       Grad Otok ima ukupno 7 755 stanovnika (Otok i Komletinci), od toga ukupno 3 121 stanovnika od 20 do 50 godina ili 40,24%. To je populacija s kojom je moguće planirati poduzetničke programe u nekoj od grana stočarstva. Dio populacije 1 073 stanovnika od 50 do 65 godina ili 13,83% je radno aktivni u pred mirovinskom razdoblju. Sa dijelom ove populacije može se raditi na programima nove suvremene organizacije obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i primjene suvremene tehnologije - specijalizacija i povećavanje proizvodnje - u postojećim stajskim kapacitetima i postojećoj veličini posjeda. Ovaj dio populacije ako nema direktne nasljednike koji će se baviti poljoprivredom, postepeno će prodavati zemlju ili je davati u zakup, što će omogućavati okrupnjavanje posjeda profesionalnih poljoprivrednika - farmera.

       Dio populacije 1 050 stanovnika od 65 do 85 godina ili 13,56 % - staračkog stanovništva. Ovaj dio populacije u najvećem broju prodaje zemlju ili je daje u najam. Kroz izumiranje ovog dijela populacije otvaraju se mogućnosti okrupnjavanja okućnica  i parcela u polju. Okrupnjavanje zemljišta svakako može ubrzati zakonski propis koji regulira pravo prvokupa. Primjerice, prvi međaši, moraju dati pismene izjave u katastru i gruntovnici, da ne želi kupiti parcelu koja je ponuđena na prodaju. Ovo je osnova okrupnjavanja posjeda svuda u svijetu. Bez bržeg mogućeg okrupnjavanja posjeda nije moguće brže stvaranje profesionalnih stočarskih OPG-a i razvoja farmi. 

 

       1.2. Poljoprivredno zemljište i obiteljska poljoprivredna

                gospodarstva (OPG)

      

       Grad Otok ima 6 313 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega su ukupno korištene poljoprivredne površine 4 200 ha ili 66,6 %. Proizlazi da se 2 113 ha poljoprivrednog zemljišta ne koristi ili 33,4 %. Na ovim je površinama moguća proizvodnja voluminozne krme za proizvodnju mlijeka i mesa - krave, ovce, koze.

       Primjernom Zakona o poljoprivrednom zemljištu omogućeno je obiteljskim gospodarstvima da zakupe značajne površine državnog zemljišta te su time već stvoreni uvjeti za stvaranje većih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Velika (veća od 50 ha) i srednja (25 - 50 ha) poljoprivredna gospodarstva su usmjerena pretežito na ratarsku proizvodnju, a mala poljoprivredna gospodarstva (manja od 25 ha) na mješovito ratarsku proizvodnju, a mala poljoprivredna gospodarstva (manja od 25 ha) na mješovito ratarsko-stočarsku proizvodnju.

       Najperspektivnija su ratarsko - stočarska obiteljska gospodarstva koja će morati pratiti tržišne zahtjeve i prema njima odrediti strukturu proizvodnje (proizvodnja stočne hrane za vlastite potrebe i sl.).

       Značajne su i mogućnosti potpunijeg iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta kroz privatizaciju i poticanje pravilne upotrebe pašnjaka i neobrađenog zemljišta. Kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava mora se postići maksimalna iskorištenost zemlje, strojeva, radne snage, znanja, proizvodno - tehnološkog iskustva, jer samo takvi uvjeti proizvodnje obećavaju opstanak.

 

       2. CILJ I SVRHA

  

       Značajan početni iskorak u vrednovanju prirodnih i društvenih resursa područja grada Otoka učinjen je donošenjem Plana prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: PPUO), Projekta ukupnog razvitka i Programa razvoja Poduzetničke zone. Ovi razvojno planski dokumenti imaju cilj gospodarskog razvoja mjesta Otoka i Komletinaca i upošljavanja radno sposobnog stanovništva cca 35% od ukupno 7755 stanovnika.

       Program razvoja stočarske poduzetničke zone zaokružuje programsko razvojno planske dokumente koji će omogućiti nova radna mjesta i ujedno poticati ostanak stanovništva na ovim prostorima.

       Svrha izrade ovog Programa razvoja stočarske poduzetničke zone je stvoriti povoljne prostorne i infrastrukturne uvjete za razvoj poduzetničkih programa u nekoj od grana stočarstva i svrsishodno korištenje poljoprivrednih površina.

 

       3. PROGRAM RAZVOJA ZONE

  

         3.1. PROSTORNI-URBANISTIČKI, GOSPODARSKI, RAZVOJNI I

               OSTALI PREDUVJETI

  

         Prostorni-urbanistički preduvjeti

  

         Prostorno-urbanistički preduvjeti polaze od prostorno-planske dokumentacije. Prostorni plan uređenja općine Otok («Službeni vjesnik» Vukovarsko-srijemske županije br. 7/06) definira površine kao radne zone gospodarske namjene. Razvoj gospodarske struktura općine temelji se na modernizaciji poljoprivrede s obveznim promjenama vlasničke strukture te razvoju prerađivačke industrije. Prostorni plan potiče razvoj novih programa gospodarskih djelatnosti. Gospodarske građevine grade se unutar građevinskih područja naselja ili u izdvojenim zonama gospodarske namjene.

 

       Prema PPUO građenje gospodarskih građevina isključivo za poljoprivrednu djelatnost - farmi i građevina u funkciji poljoprivrede, moguće je u građevinskim područjima izdvojenim od građevinskih područja naselja:  

 

•-         k.o. Otok na katastarskim česticama: 287, 289, 290, 291, 292, 293, 294/1 i 294/2, ukupne površine 25 ha 19 a 12 m2, sjeverozapadno od naselja Otok, od čega bi se 22 ha koristilo za farmsku zonu

•-         k.o. Komletinci na k.č. 959, ukupne površine 25 ha 06 a 73 m2, sjeverno od naselja Komletinci, od čega bi se 18 ha koristilo za farmsku zonu.

 

       Pokrenut je postupak u Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom da se riješe imovinsko pravni odnosi za državno zemljište na kojem se planira razvoj stočarskih poduzetničkih zona kako bi se čim prije pristupilo izgradnji komunalne infrastrukture i koristile poticajne mjere Države i Županije te sredstva iz pred pristupnih fondova.

  

            Stanje resursa

 

       Prikaz stanja resursa: poljoprivrednih površina, sjetvene strukture i broja rasplodnih životinja.

 

Poljoprivredne površine:

 

UKUPNO:                                                                        6 313 ha

 

KORIŠTENE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE                               4 200 ha

NEKORIŠTENE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE                            2 113 ha

 

POVRŠINE POD RATARSKIM KULTURAMA                               4 099 ha

 

 

 

 

Od toga u sjetvenoj strukturi:

 

ŽITA                                               1 498 ha

KUKURUZ                                          1 498 ha

KRMNO BILJE                                        127 ha

 

UKUPNO:                                            3 123 ha

 

 

 

 

 

 

Matično stado:

 

BROJ MUZNIH KRAVA                                                 276

BROJ KRMAČA                                                         1 161

OVCE ZA RASPLOD                                                     279

KOZE ZA RASPLOD                                                     127

 

IZ OVIH PODATAKA VIDI SE LOŠ RAZMJER BROJA MATIČNE STOKE I POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA, TE LOŠA SJETVENA STRUKTURA.

 

         Na području grada Otoka, obzirom na poljoprivredne površine i trend postepenog okrupnjavanja posjeda, postoje realne mogućnosti stvaranja OPG-a specijaliziranog farmerskog ustroja.

 

  

                Pretpostavke razvoja poljoprivrede

 

       Nositelj ukupnog gospodarskog razvoja ovog područja su postojeće i buduće pravne osobe koje koordiniraju svoje aktivnosti međusobno, na tržištu i na razini jedinice lokalne samouprave. Zbog koordinacije ovih subjekata potrebno je povećati informiranost postojećih i potencijalnih gospodarskih subjekata o njihovim ograničenjima i prednostima kao i o sredini i resursima područja na kojem posluju.

 

       Jedan od osnovni proizvodnih resursa područja općine je poljoprivreda kojom se bavi većina pučanstva i nekoliko pravnih osoba. Poljoprivredni resursi se za razliku od šume i rudnih bogatstava, mogu koristiti s više razina prilagodbe korisnika resursu. Poljoprivreda se brže regenerira od šume a naročito od rudnih zaliha. Poljoprivreda se dapače, u dobro organiziranom sustavu sama regenerira na godišnjoj razini a pruža i mogućnost lakšeg i bržeg obrta kapitala. Poljoprivreda pruža mogućnost stvaranja vrlo širokog spektra prehrambenih proizvoda od kojih neki mogu ponijeti i oznaku tradicionalnog. Moderna, organizirana poljoprivredna proizvodnja zahtjeva planiranje i organizaciju u čemu smo se do sada uglavnom i razlikovali od razvijenijih država.

 

 

Tablica 21: POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO

spol

svi

muški

ženski

 ukupno poljoprivredno stanovništvo

820

450

370

AKTIVNO
POLJOPRIVREDNO
STANOVNIŠTVO

 Svega

383

314

69

 obavljaju zanimanje na svom
 gospodarstvu i
 ne zapošljavaju radnike

229

202

27

 obavljaju zanimanje na svom
 gospodarstvu i
 zapošljavaju radnike

0

0

0

 pomažući članovi

47

15

32

UZDRŽAVANO
POLJOPRIVREDNO
STANOVNIŠTVO

 Svega

437

136

301

 kućanice

141

0

141

 djeca od 0-6 godina

97

39

58

 djeca od 7-14 godina koja se
 ne školuju

0

0

0

 učenici

 osnovnih škola

119

58

61

 srednjih škola

42

20

22

 studenti

9

5

4

 nesposobni za rad

14

4

10

 

 

       Poljoprivredno stanovništvo na području grada sudeći po prethodnim podacima nije poduzetno, ne koristi tuđu radnu snagu, oslonjeno je na vlastite kapacitete, iz čega se može izvući zaključak da  poljoprivredno stanovništvo proizvodi za vlastite potrebe, a ne za tržište. Pretpostavlja se da najveći dio stočarstva drže poljoprivrednici koji obavljaju zanimanja na svom gospodarstvu i ne zapošljavaju radnike a takvih OPG je ukupno 229.

 

       Obrazovna struktura stanovnika

 

Ukupno stanovnika                                      5 927

 

Bez osnovne škole                                            535

Sa nezavršenom osnovnom školom                 1 208

Sa završenom osnovnom školom                     1 879

 

Sa srednjom trogodišnjom školom                   1 317

Sa srednjom četverogodišnjom školom               643

 

       Iz ove tablice i na osnovu praktičnih spoznaja, moguće je pretpostaviti da najveći dio populacije čistih poljoprivrednih OPG-a ima najlošiju obrazovnu strukturu, što u primjeni suvremene organizacije OPG-a i primjeni suvremene tehnologije profesionalnih stočarskih farmi nosi određene poteškoće i ograničenja. Nedostaje podatak koliko stanovnika ima završenu neku srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu, te poljoprivrednu višu i visoku školsku spremu.

       Posebno je obrazovna struktura izražena po pitanju poduzetništva u različitim stočarskim proizvodnjama.   

 

         Za brže poticanje poduzetničkih inicijativa u stočarskim proizvodnjama, a na osnovu realnih mogućnosti raspoloživih poljoprivrednih površina, podizanja plodnosti tla, navodnjavanja i izmjene sjetvene strukture, potrebno je od strane Grada i Županije, organizirati specijalističke edukacije članova OPG-a, koji nemaju završenu srednju poljoprivrednu školu. Stručni tečajevi sa dobivanjem certifikata - svjedodžbe.

 

 

       3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

  

       Grad Otok planira kompletno komunalno opremanje građevinskog područja za isključivo poljoprivrednu djelatnost (cestovni pristup, elektroenergetska, plinska, vodovodna i telekomunikacijska mreža, te izdvojeni sustav odvodnje sa samostalnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda) čime će se pružiti dodatna pogodnost za gradnju farmi, jer zadovoljavanje propisanih uvjeta za udaljenost farmi od građevinskog područja naselja, odnosno javnih cesta značajno poskupljuje njihovu izgradnju. Interna izgradnja i razvođenje infrastrukturnih objekata realizirat će se po dinamici kupovine parcela od strane poduzetnika.

         Detaljna parcelacija zona u Otoku i Komletincima radit će se ovisno o zainteresiranosti kupaca, a teren je ravan i u potpunosti zadovoljava uvjete za gradnju.

 

       3.3. POTICAJNE MJERE

  

       Pored poticajnih mjera Republike Hrvatske za područje posebne državne skrbi obzirom da Grad Otok spada u III. skupinu, postoji i niz pozitivnih propisa i programa kako države, tako županije i grada te pred pristupnih fondova, kojima se potiče razvoj poljoprivrede a u tom kontekstu i formiranje farmskih zona odnosno stočarskih poduzetničkih zona.

  

         Poticajne mjere Države provode se temeljem:

•-         Zakona o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 82/04),

•-         Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje (NN 24/05)

 

       Poticajne mjere Županije uključuju:

•-         Program kreditiranja razvitka poljoprivrede (putem Croatia banke d.d. Zagreb),

•-         Program razvoja poljoprivrednih zadruga i udruga,

•-         Sufinanciranje registracije objekata za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,

•-         Sufinanciranje jednog iznosa troškova umjetnog osjemenjivanja krmača na području Vukovarsko-srijemske županije,

•-         Organizacije, prikupljanje, čuvanje i distribucija neškodljive utilizacije trihineloznog mesa na području Vukovarsko-srijemske županije,

•-         Sufinanciranje troškova uzgoja autohtonih pasmina

  

            Poticajne mjere Grada:

 

Grad Otok, kao osnivač i nositelj razvoja poduzetničke zone, pored izdvajanja sredstava iz proračuna za infrastrukturno opremanje zone, odriče se i dijela prihoda u cilju stimuliranja i poticanja poduzetničke aktivnosti.

 

       Komunalna naknada

Poduzetnici koji žele kupiti zemljište u zoni i organizirati gospodarsku aktivnost oslobađaju se od komunalne naknade u slijedećoj dinamici:

 

       - I. godina: 100,00 %,

       - II. godina: 75,00 %,

       - III. godina: 50,00 %,

       - IV. godina: 25,00 %.

 

       Komunalni doprinos

       Grad se odriče dijela komunalnog doprinosa za poduzetnike - korisnike zone i to:

       - do 50,00 % za proizvodno-uslužne djelatnosti (osim trgovine).

      

       Takse

       Kod priključenja na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, korisnici poduzetničke zone oslobađaju se plaćanja gradske takse.

 

       Gradski porezi

       Poduzetnici koji organiziraju gospodarsku aktivnost u zoni oslobađaju se plaćanja poreza na tvrtku i drugih poreza sukladno odluci gradskog poglavarstva.

 

       Prodaja zemljišta na otplatu

       Cijena parcele utvrđena je u zavisnosti od interne zone u kojoj se kupuje parcela i djelatnosti koju će obavljati poduzetnik - kupac.

       Početnu cijenu zemljišta u svakom slučaju utvrđuje gradsko poglavarstvo.

       Ovisno o programu ulaganja gradsko poglavarstvo može odstupiti od unaprijed navedenih cijena (fleksibilnost u pogledu utvrđivanja cijena).

       Gradsko poglavarstvo nudi zemljište po vrlo povoljnim cijenama, a može odobriti otplatu i do  24 mjesečne rate od početka rada i proizvodnje.

       Ugovorom o prodaji zemljišta daje se mogućnost poduzetnicima - kupcima da bez kamate otplaćuju ugovoreni iznos, sukladno odluci gradskog poglavarstva.

 

       Realizacija zona planirana je na temelju iskazanog poduzetničkog interesa i prostorno planske dokumentacije. Vodstvo grada planira ubrzati prodaju parcela putem javnog natječaja koji će se objavljivati počev od 2007. godine, pa sve dok se ne proda planirani dio poduzetničkih parcela. Budući da ova realizacija ovisi o više parametara koji su promjenjivi tijekom vremena i vezani za niz gospodarskih, financijskih i tržišnih elemenata u datom vremenu, intenzitet i rokovi ulaganja prilagođavat će se ovim elementima i trenutnom stanju interesa.

       Za slučaj da nakon predviđenih rokova bude popunjena zona, a interes ne prestane, radit će se program daljnjeg proširenja zone.

      

      

       4. MOGUĆI MODELI FARMI KRAVA I TOVILIŠTA ZA JUNAD

 

       4.1. FARME SA MLIJEČNIM KRAVAMA ZA 60 KRAVA U MUŽNJI

               STAJE SA SLOBODNIM DRŽANJEM KRAVA

 

       U sklopu farmske zone preporučamo, planiranje i izgradnju tipskih objekata, sa veličinom parcela gospodarskog dvorišta od 1,5 ha za:

 

•-          staja za muzne krave, krave u suhostaju + uzgoj junica, 

•-          gnojište - ovisno o tipu staje,

•-          horizontalni silosi 3 - 4 kom,

•-          nadstrešnica za strojeve,

•-          ispust za krave,

•-          ispust za junice,

•-          stambeni objekt.

 

       Prilikom planiranja, uz pretpostavku da svi zainteresirani farmeri u početnom periodu nemaju dovoljno raspoložive zemlje za proizvodnju dovoljnih količina voluminozne krme, organizacijskih i tehnoloških znanja, te poduzetničke odvažnosti, potrebno je zacrtati realizaciju dijela projekta u 2 do 3 faze razvoja i povećavanja proizvodnje - predvidjeti mogućnost proširenja staje i ostalih objekata do zacrtanog standarda za 60 krava u mužnji.

       Početno polazište ne smije biti manje od 30 krava u mužnji.

       Mogućnosti proširenja staja planiraju se svuda u svijetu.

       U koliko netko od poduzetnika izrazi interes za većom farmom do 100, maksimalno 150 krava tada treba predvidjeti veće gospodarsko dvorište, čime se smanjuje broj farmi u planiranoj poduzetničko farmskoj zoni.

 

       Obzirom na broj mliječnih farmi i broj krava, u svakoj farmskoj zoni treba predvidjeti i ponuditi po jednu lokaciju za tovilište junadi veličine gospodarskog dvorišta od 1 ha.

 

       4.2. TOVILIŠTE ZA JUNAD KAPACITETA 200 KOMADA

 

•-          staja za tov junadi,

•-          gnojište ovisno o tipu staje,

•-          staja za prihvat i uzgoj muške teladi,,

•-          horizontalni silosi 2 - 3 kom,

•-          nadstrešnica za strojeve,

•-          ispust

 

       U sklopu ove farme za uzgoj muške teladi i tov junadi ne treba planirati stambeni objekt. Veličina parcele gospodarskog dvorišta za ovu farmu može biti i manja, o čemu treba odlučiti tim stručnjaka koji će izraditi idejno rješenje farmske zone.

       U sklopu svake farmske zone može se izdvojiti sjeverni dio za farme za svinjogojstvo, ovisno o poduzetničkom interesu farmera, također sa veličinom gospodarskog dvorišta do 1 ha.

       Za svinjogojske farme početno polazište ne bi smjelo biti manje od 50 krmača, sa mogućnošću dogradnje - proširenja do 100 krmača i više + vlastiti tov. 

       Svaka farmska zona treba imati zajednički lager za odlaganje uginulih životinja.

       Na ulazu u farmsku zonu predlažemo izgradnju objekta sa prostorijom za sastanke i  edukaciju fermera.

 

U svakoj farmskoj zoni predlažemo:

 

- od 8 do 10 lokacija za farme za muzne krave i proizvodnju mlijeka,

   + po jedna farma za uzgoj teladi i tov junadi, te

- od 6 do 9 svinjogojskih farmi, ovisno o krajnjoj veličini svake poduzetničke  

zone,  i interesu potencijalnih farmera poduzetnika.

 

       Kalkulacije ovdje nisu posebno iskazivane pošto one postoje u Projektu ukupnog razvoja općine Otok.

       Izmjenu jedino treba unijeti u proizvodnju mlijeka po kravi, koja već sada iznosi na OPG-ima sa farmerskim ustrojem, od 6 000 do 7 000 litara isporučenog mlijeka po kravi godišnje. Ovo u danim kalkulacijama znatno povećava profitabilnost proizvodnje.

 

       Sa osnivanjem i ustrojem farmskih zona, te tipskim projektima, olakšati će se realizacija kredita iz provedbe Operativnih programa razvoja govedarstva i svinjogojstva.

 

         ZAKLJUČAK

 

         Gradsko vijeće usvojilo je Program razvoja stočarske poduzetničke zone grada Otoka rukovodeći se nizom prednosti koje nudi ovaj dokument. Stvaranjem modela za edukaciju i poticanje ostalih potencijalnih budućih farmera na području grada, županije i šire, osiguravanjem novih, sigurnih i dobro plaćenih radnih mjesta, stvaranjem mogućnosti lakšeg i bržeg osnivanja strojnog prstena,  kroz stvaranje veće novostvorene vrijednosti za tržište, smanjivanjem uvoza mlijeka, mesa, rasplodne i tovne stoke - što je širi državni interes, doći će i do znatno  većeg dotoka novca na područje grada Otoka.