gospodarska zona
prostorni plan
program ukupnog razvoja
kalendar dogadjanja
foto galerije
otocki list
otocko proljece
otocki virovi
suvara
spot suvara
turistička zajednica
početna
kontakt

RAZGOVOR S ANTOM DRMIĆEM, PROČELNIKOM REGIONALNOG UREDA ZA PROGNANIKE,POVRATNIKE I IZBJEGLICE U VUKOVARU
Ponedjeljak, 01.10.2007.

 

 

Potpora Vlade RH za stambeno zbrinjavanje na području grada Otoka

 

 

Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice u Vukovaru zaprima
zahtjeve za stambeno zbrinjavanje obuhvaćene mjerama za naseljavanje

i razvitak područja posebne državne skrbi kojem pripada i grad Otok.


Je li područje Otoka i Komletinaca obuhvaćeno programom stambenog
zbrinjavanja
?


Zakonska regulativa kojom je predviđeno stambeno zbrinjavanje na području

posebne državne skrbi aktualna je na području Vukovarsko-srijemske
županije još od 2002. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o području posebne državne skrbi (NN 88/02). Postoje tri
skupine naselja koja su obuhvaćena područjem posebne državne skrbi, kojima pripada i područje grada Otoka odnosno Otok i Komletinci kao naselja treće skupine.

Regionalni ured za prognanike, povratnike i izbjeglice u
Vukovaru kao sastavnica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka
prima zahtjeve za stambeno zbrinjavanje na području posebne državne skrbi
u koje pripada i grad Otok. Tako građani Otoka i Komletinaca postaju
potencijalni korisnici stambenog zbrinjavanja na području grada ukoliko
ispune određene uvjete .


Tko može ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje?


Pravo na stambeno zbrinjavanje regulirano je narečenim Zakonom u članku 7.
st. 3. i može ga ostvariti osoba ili članovi njenog domaćinstva:
- ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan na
području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na
bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu
stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca
- ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan na
području država nastalih raspadom SFRJ ili da iste nisu prodali,
darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991.,
odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.


Koji su modeli stambenog zbrinjavanja?


Zakon stambenog zbrinjavanja obuhvaća pet modela:

(A) davanje u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu

(B) davanje u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom građevinskog
materijala

(C) dodjelu građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i
građevinskog materijala za izgradnju stambenog objekta s više stambenih
jedinica. Odluku o načinu izgradnje i financiranja ovakvih objekata
donosi Ministarstvo

(D) dodjelu građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuće ili
(E) dodjelu građevinskog materijala za popravak, obnovu ili izgradnju
obiteljske kuće ili stana.


Koji je prema Vašem osobnom iskustvu najefikasniji model programa
stambenog zbrinjavanja? Ukratko nam ga pojasnite.


Prema dosadašnjim iskustvima najbolji model stambenog zbrinjavanja, prije
svega za mlade obitelji, je model E, odnosno dodjela građevinskog
materijala korisnicima koji imaju u vlasništvu građevinsku parcelu. Radi
se o dodjeli građevinskog materijala za popravak, obnovu ili izgradnju
obiteljske kuće ili stana. Količina materijala ovisi o broju članova
obitelji. Nositelj obitelji ostvaruje pravo na 35 m2, svaki ostali član
po 10 m2 ,a maksimalni iznos vrijednosti materijala iznosi 100.000,00 kuna.
Nakon završetka izgradnje, odnosno tehničkog pregleda, koji vrši ovlašteni
nadzor, korisnik programa dobiva 10.000,00 odnosno 15.000,00 kuna u novcu
ovisno je li riječ o popravku ili izgradnji obiteljske kuće.
Zakonodavac je predvidio da korisnik programa stambenog zbrinjavanja na
području posebne državne skrbi ne smije biti vlasnik druge stambene
nekretnine, zaštićeni najmoprimac te da nije, nakon 1991. godine, otuđio
posjedovanu nekretninu. Svaki će korisnik nakon dobivene suglasnosti tj.
prava na dodjelu materijala dobiti i ovlaštenu projektantsku kuću koja
će voditi nadzor, projektirati kuću te zajedno s korisnikom nabavljati
potrebnu dokumentaciju za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole za
izgradnju kuće. Na svojoj parceli korisnici ovoga programa mogu izgraditi
kuće prema projektima koje će moći izabrati kod ovlaštenog nadzora, koji će
im biti određen pri ostvarivanju samog prava na građevinski materijal.
Projekti su tipski i ukoliko korisnici žele drugačiji projekt sami snose
troškove projektiranja, ali što se tiče vanjskih gabarita, moraju se poštivati uvjeti iz suglasnosti.

Ako je projekt tipski, država snosi cjelokupni trošak projektiranja, a korisnici snose jedino trošak ugradnje materijala tj. izvođače radova i troškove priključka na komunalnu infrastrukturu.
Korisnicima se materijal dostavlja u tri faze. Po ugradnji prve faze
dostavlja se materijal za realizaciju druge faze,a zatim treće. Nakon
konačne isporuke materijala u roku 90 dana, mora se obaviti tehnički
pregled i utvrditi da je materijal ugrađen i da je objekt stavljen u
funkciju.


Može li pravo na stambeno zbrinjavanje ostvariti korisnik koji je
vlasnik stare građevine koju je potrebno obnoviti
?


Potencijalni korisnici koji su vlasnici stare građevine koju je potrebno
obnoviti, ili ju je potrebno srušiti, mogu ostvariti pravo na građevinski
materijal tj. adaptaciju stambenog objekta. U tim će slučajevima na teren
izaći posebno sastavljena komisija koja će utvrditi ostvaruje li potencijalni
korisnik to pravo. Komisija će obaviti fotografiranje objekta i
dati svoje mišljenje, a konačnu odluku o suglasnosti daje stručno tijelo
tj. institucija koja utvrđuje da objekt nije funkcionalan i da je opasan
za življenje te se treba rušiti. Ukoliko rješenje bude negativno i odbije se zahtjev
za dodjelom materijala, potencijalni korisnik ima pravo
sam dovesti ovlaštenog stručnjaka koji će dati svoje mišljenje i izraditi
elaborat da objekt nije siguran za življenje i ne može zadovoljiti
minimalne kriterije za stanovanje, te uložiti prigovor na negativno
rješenje. Vlasnik novoizgrađenog objekta koji nije završen također može podnijeti zahtjev za završetak kuće za koju se traži građevinski materijal pod istim već spomenutim uvjetima.


Ukoliko je netko već dobio suglasnost odnosno ostvario pravo na
građevinski materijal izvan područja grada Otoka, može li to pravo

iskoristiti na području grada Otoka?


U slučaju da je netko već korisnik ovoga programa i želi prelokaciju s
jedne čestice na drugu može podnijeti zahtjev za prelokaciju i čekati da
mu se zahtjev odobri. Važno je da korisnik ne vrši prelokaciju samoinicijativno.

Potrebno je pričekati odobrenje radi daljnjih upisa u
katastar, za dobivanje građevinske dozvole itd. Kod prelokacije s jedne
na drugu katastarsku česticu bitno je da je druga čestica, na koju se traži
prijenos prava, područje posebne državne skrbi.


Kome se mogu obratiti svi zainteresirani za navedeni program?


Svaki potencijalni korisnik bilo kojeg modela stambenog zbrinjavanja treba
se obratiti Regionalnom uredu za prognanike Ministarstva mora, turizma,
prometa i razvitka u Vukovaru, Ulica kardinala Stepinca 45, od 8.00 do
12.00 sati gdje će dobiti detaljne upute. Ured za prognanike u Vukovaru
priprema i prikuplja zahtjeve, obrađuje te ih dostavlja u Ministarstvo, a
po izdavanju suglasnosti Uprava za obnovu i izgradnju obiteljskih kuca
aktivira nadzor i korisnika te počinje postupak izgradnje objekta.


Kakve su Vaše ocjene o prihvaćanju programa na području grada Otoka?


Otok ima priliku zadržati mlade s obzirom da postaje značajno
administrativno središte, a tomu će pomoći i otvaranje novih radnih
mjesta u novoformiranoj Poduzetničkoj zoni "Skorotinci". Zadovoljan sam
činjenicom da je gradska uprava zainteresirana i aktivno podržava i
sudjeluje u cijelom projektu, o čemu svjedoče stalni kontakti s Uredom za
prognanike, odnosno ministarstvom. Stoga se za prve informacije
zainteresirani korisnici stambenog zbrinjavanja mogu obratiti u gradsku
upravu Grada Otoka gdje će saznati kome se obratiti i što je potrebno od
dokumenata, a detalje, ovisno o situaciji svakog podnositelja, i potrebne
obrasce mogu dobiti u Uredu.
Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice do sada je na području
Vukovarsko-srijemske županije zbrinuo više od 4.600 obitelji kroz navedene
modele stambenog zbrinjavanja na području posebne državne skrbi.
Kada govorimo o stambenom zbrinjavanju kroz program dodjele građevinskog
materijala, do sada je riješeno vise od 760 obitelji za koje je isplaćena i
novčana potpora (od 10.000 do 15.000 kuna) u ukupnom iznosu od 4.565.000
kuna.

 

                                                                       M.Knežević / B.Vuković




Povratak na prethodnu stranicu