gospodarska zona
prostorni plan
program ukupnog razvoja
kalendar dogadjanja
foto galerije
otocki list
otocko proljece
otocki virovi
suvara
spot suvara
turistička zajednica
početna
kontakt

OBILJEŽENA 3. OBLJETNICA GRADA OTOKA
Srijeda, 15.07.2009.

Prvi spomen Otoka nalazimo u 15. stoljeću (1428.) kao feudalni posjed possessio Athak. U vlasništvo tog posjeda 1476. godine dolazi kaločki nadbiskup. Posjed je imao oko sedamdesetak zaseoka od čijih su naziva ostali nazivi ponekih današnjih otočkih ulica. Otok je dobio ime najvjerojatnije po tome što je u vrijeme poplava sa svih strana bio okružen vodama. Turci su ovaj kraj osvojili 1526. Otok je 1623./4. imao sedam sela: Gradince, Vitkovce, Strajince, Ozdanovce, Orlovo, Fališevce i Privlaku. Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.) otočki je kraj oslobođen od Turaka. Postupno se formira Vojna krajina. Otok, koji nastaje doseljavanjem stanovništva iz okolnih zaselaka, postaje nešto veće selo koje se polako, ali stalno, brojčano povećava. Otočka je crkva sv. Antuna, nakon oslobođenja od Turaka, bila drvena i premala za mještane, ali je tek 1784. izgrađena «zidana» crkva koju je nakon skoro dvjesto godina zamijenila sadašnja.
Osnovni je porodični i društveni oblik organiziranosti bila kućna zadruga. Ovako udruženi zadrugari su lakše mogli organizirati radove u poljodjelstvu i stočarstvu, a vojnim vlastima je bilo puno lakše kontrolirati život u njima.
Otočani su dobili trivijalnu osnovnu školu 1772. godine čija je zgrada prenamjenom očuvana. Pred kraj Vojne krajine započinje intenzivna sječa čuvenih slavonskih hrastova u spačvanskim šumama što je imalo odraza na gospodarsko jačanje cijelog mjesta. Izvoz velikih količina drvene mase pojačao se izgradnjom pruge Vinkovci-Gunja 1886. Tad je Otok dobio i brzojavni ured. Oko 1748- - 1750. odmah nakon oslobođenja od Turaka ovo područje nije odmah pripojeno Hrvatskoj. Uslijedila je reforma za konačno uređenje Vojne krajine, 1748. godine je formirana VII. brodska pukovnija u kojoj je Otok imao status samostalne vojne jedinice, sa sjedištem u Vinkovcima, a1873. ukinuta je Vojna krajina. Od tada je Otok postao općina i administrativna jedinica s upravnim funkcijama unutar Brodske oblasti. Uslijedio je prijelazni period kada područje Vojne krajine nije bilo teritorijalno pripojeno Hrvatskoj. 1881. godine kada je Vojna krajina pripojena Hrvatskoj otočka općina ulazi u sastav Srijemske županije. Cijelo to vrijeme, sve do II. svjetskog rata, svako je mjesto bilo općina. Nakon II. svjetskog rata svako mjesto predstavlja mjesni odbor. Od 1. rujna 1955. formira se općina Otok koja je u svom sastavu imala tri naselja: Privlaku, Otok i Komletince.
Od 1. srpnja 1960. nova teritorijalna podjela općina i kotara po kojem u sastav općine Otok ulazi ukupno 9 naselja: Otok, Komletinci, Privlaka, Nijemci, Donje Novo Selo, Đeletovci, Podgrađe, Apševci i Lipovac,
Generalni partijsko politički stav je centralizacijom spriječio daljnji razvoj i funkcioniranje ovakvih općina, pa je novi komunalni sistem 1962. godine išao s ciljem da se ukinu manja administrativno upravna središta, zbog čega je koncem godine i Otok izgubio taj status pa kao Mjesna zajednica ulazi u sastav bivše općine Vinkovci. Demokratskim promjenama i novim zakonodavstvom 1993. godine Otok ponovo dobiva status općine u čiji sastav ulaze: Privlaka, Otok i Komletinci. U međuvremenu se Privlaka izdvojila iz sastava općine Otok i postala samostalna općina.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina, koji je 13. srpnja 2006. usvojio Hrvatski sabor područje općine Otok je steklo status Grada Otoka.
Upravo je 13. srpanj Gradsko vijeće na sjednici održanoj 5. rujna 2006. godine prihvatilo kao Dan Grada Otoka.

Obilježavanje 3. obljetnice Grada Otoka započelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen-obilježja u središtu Otoka i Komletinaca.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Otoka Stjepan Topalović 13. srpnja 2009. godine otvorio je svečanu sjednicu Gradskog vijeća i izrazio zahvalnost za povjerenje te želju za uspješnom suradnjom i u budućnosti. Na toj se svečanoj sjednici mogao čuti i Gradski mješoviti zbor “ Otok” koji je, pod ravnanjem Jana Valenćika, izveo nekoliko skladbi, a tu su bili i izvrsni Najbolji hrvatski tamburaši.Na sjednici su bili brojni gosti, načelnici općina te izaslanstvo Vukovarsko –srijemske županije na čelu s Božom Galićem koji je tom prigodom Otočanima i Komletinčanima čestitao Dan grada. Župan je istaknuo kako se program ukupnog razvoja Grada Otoka ostvaruje i kako to ide u cjelovitu sliku razvoja Vukovarsko-srijemske županije. Njegova je poruka bila da zajedno sve možemo uspjeti.

Gradsko vijeće Grada Otoka na 2. sjednici održanoj 10. srpnja 2009. godine temeljem Statuta Grada Otoka donijelo je Odluku o dodjeli javnih priznanja.

PLAKETA GRADA OTOKA i POVELJA dodjeljuje se posthumno ZDRAVKU ANDABAKI za doprinos u osnivanju i organiziranju Otočke kulenijade te ŽELIMIRU JANJIĆU za doprinos razvoju srednjeg školstva Grada Otoka.

MEDALJA GRADA OTOKA i POVELJA dodjeljuje se IVI JAKOVCU za doprinos razvoju vatrogastva Grada Otoka, JOSIPU JURIĆU za doprinos razvoju vatrogastva u Komletincima, ANI ŠEBALJ za doprinos razvoju kulture Grada Otoka te EVI SILAĐI za doprinos razvoju kulture Grada Otoka.

PRIZNANJE (u obliku povelje) dodjeljuje se ANTUNU VEREŠU prigodom stotog rođendana.

U sklopu obilježavanja rođendana Grada Otoka u nedjelju 12. srpnja održan je i koncert poznate domaće skupine "Magazin", a večer je završena vatrometom.




Povratak na prethodnu stranicu