gospodarska zona
prostorni plan
program ukupnog razvoja
kalendar dogadjanja
foto galerije
otocki list
otocko proljece
otocki virovi
suvara
spot suvara
turistička zajednica
početna
kontakt

ŠTO JE KLASIČNA SVINJSKA KUGA (KSK)?
Nedjelja, 25.02.2007.

Klasična svinjska kuga (KSK) je virusna bolest domaćih i divljih svinja. Uzročnik KSK je RNK virus iz roda Pestivirus, porodice Flaviviridae. Opstanak virusa KSK u vanjskoj sredini ovisi o temperaturi, vlažnosti, stupnju kiselosti (pH), te udjelu organske tvari i različitih kemijskih sredstava. Najznačajniji čimbenici rizika za pojavu KSK su: hranidba svinja napojem (termički neobrađeni otpatci od stola, iz restorana, klaonica, prerada mesa,...); nekontrolirani promet svinja i proizvoda od mesa svinja; kontakt s divljim svinjama (direktni/indirektni);neprovođenje strogih biosigurnosnih mjera na farmi. Znakovi bolesti variraju. Najčešće su svinje promukle, nerado ustaju a kapci su im slijepljeni sasušenim sekretom. Nakon četiri do osam dana od pojave prvih znakova bolesti javljaju se probavne smetnje, suhi kašalj te česte konvulzije i tremor ako je zahvaćen središnji živčani sustav. Na koži i sluznicama javlja se crvenilo, osip, a potom i cijanoza te nekroza kože, prvenstveno uški i repa. Bređe krmače često pobace. Ponekad znakovi bolesti nestaju, ali nakon prividnog oporavka svinje ugibaju u razdoblju od sto dana. Zbog nespecifične kliničke slike ovaj tijek bolesti je često nazivan atipičnom svinjskom kugom. Patoanatomski znakovi uključuju krvarenja po: ždrijelu, limfnim čvorovima, bubrezima, mokračnom mjehuru, slezeni i crijevima. Od 1. siječnja 2005. godine cijepljenje svinja protiv KSK je zabranjeno. U slučaju izbijanja KSK provodi se usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraženim gospodarstvima i svih svinja na gospodarstvima koje su bile u direktnom ili indirektnom kontaktu sa svinjama iz zaraženih dvorišta. Preporuke posjednicima svinja: Trebaju stalno biti svjesni: da je hranidba svinja termički neobrađenim napojem (otpatci od stola, restorana, klaonica) važan čimbenik rizika za izbijanje KSK; nepovoljnoga statusa KSK u susjednim državama (osobito BiH i Srbija); ekonomskih šteta (za posjednike svinja i državu) koje nastaju kao posljedica izbijanja KSK. Mora se promet svinja obavljati pod kontrolom veterinara; provoditi higijenske mjere na farmi (osobito u odnosu osobe i vozila koja dolaze na farmu - biosigurnosne mjere); izbjegavati mogući kontakt domaćih i divljih svinja (direktni i indirektni); prijaviti promjene ponašanja/simptome bolesti svinja veterinaru, dočim je prije moguće. Posjednik svinja mora svaku sumnju na KSK odmah prijaviti veterinaru kako bi, u slučaju potvrde KSK, dočim prije, dobio naknadu štete od države za usmrćene svinje. Uspjehkontrole KSK ovisi o: označavanju i vođenju registra o označenim svinjama odnosno brzini i mogućnosti sljedivosti svake pojedine svinje; komunikaciji između držatelja svinja, veterinara i nadležnih tijela; strogoj primjeni mjera za sprječavanje pojave KSK; brzini otkrivanja novih slučajeva KSK; brzini prijave svakog novog slučaja KSK; brzini ubijanja i neškodljivog uklanjanja zaraženih i sumnjivih svinja te svinja u kontaktu; kontroli uvoza svinja, mesa svinja i proizvoda od mesa svinja; monitoringu KSK u divljih svinja.




Povratak na prethodnu stranicu