Predsjednica: Marija Čorić
Dopredsjednik: Andrija Čorić
Tajnik: Goran Đoić
Godina osnutka: 1964.
OIB: 53722801932
Opis:
Kulturno-umjetničko društvo „Filipovčice“ njeguje izvorne narodne pjesme, narodne nošnje i izvorne plesove već više od pedeset ljeta. Društvo je dobilo ime po proljetnom godišnjem ophodu filipovčice koji se odvija uoči blagdana svetog Filipa i Jakoba. Osnovano je 1964. godine kao nastavak kulturnih društava koji su u Komletincima djelovali i puno prije, a broji oko pedeset članova. Nastavljajući bogatu folklornu tradiciju svojih prethodnika društvo bilježi niz značajnih nastupa i uspjeha, kako u zemlji tako i u inozemstvu (Slovačka, Makedonija, Široki Brijeg, Korčula, Mljet…). U KUD-u djeluje plesna skupina, tamburaška sekcija, štokavčići Gagulančići, koji njeguju izvorni govor našeg sela, i novo osnovana muška i ženska pjevačka skupina. Vlatka Vorkapić filmom „Anine pjesme“ osvojila je Veliku nagradu Dana hrvatskoga filma, a naše društvo je tri puta uključivano u snimanje tog nagrađivanog dokumentarnog filma. Osim toga, KUD je snimio i izvorni komletinački običaj filipovčice u cijelosti na DVD izdanju. Naš rad popratila je i javna televizija (HRT) koja je snimala emisiju „Filipovčice iz Komletinci“ iz programa kulture urednika Aljoše Pavlovskog. Smotra proljetnih običaja u Komletincima, u organizaciji KUD-a „Filipovčice“, održava se svake godine kao početak već tradicionalne manifestacije Otočko proljeće. Kulturna je to manifestacija koja okuplja KUD-ove koji u svom izvedbenom programu njeguju proljetne običaje.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske utvrdilo je da proljetni godišnji ophod filipovčice iz Komletinaca ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
Josip Lovretić u svojoj je monografiji Otok (1897.) zapisao:
„… Prid večer, ali još za vidna, krene taka družba sa svojim granama selom. Ne ulaze nigdi u avlije, nego prolaze selom kroz sve sokake pivajući:
Filip i Jakob goru lomio,
Drvce zeleno, jajce šareno.
Filipovčice, jabukovčice!
Drvce zeleno, jajce šareno.
Filip i Jakob goru lomio,
Drvce zeleno, jajce šareno.
Goru lomio, Boga molio,
Drvce zeleno, jajce šareno.
Da nam Bog dade, da kiša pade,
Drvce zeleno, jajce šareno.
Da trava raste, da paun pase,
Drvce zeleno, jajce šareno…”
(91 – 515)
Proljetni godišnji ophod filipovčice iz Komletinaca odvija se na blagdan svetog Filipa i Jakova, oko 1. svibnja. Sudionice su mlade djevojke iz Komletinaca odjevene u bjelinu narodnog ruha s povezanim dugačkim vrpcama od vrata na dolje (u bojama crven-bijeli-plavi koje simboliziraju hrvatsku pripadnost), bose i s prolistalim grabovim granama koje su im priredili njihovi mladići (momci) ili očevi. U zoru ispred Vatrogasnog doma, nekih od gostionica, ali i pred kućama djevojaka osvane majpan, majban odnosno filipovčica (od njem. riječi “majbaun” – “svibanjsko stablo“ kako su ga zvali ljudi njemačkog porijekla na tom prostoru, odnosno “filipovčica” kako su ga nazivali “Šokci”). Naime, vatrogasci ili mlađi muškarci bi dan uoči, iz šume donijeli posebno odabrano, najviše i najravnije stablo, najčešće graba ili breze. Očistili bi ga od svih grana i grančica, ostavljajući samo gornju krošnju koju bi oktili bocama i raznobojnim vrpcama i ostavljali na tom mjestu sve do Duhova. Sudionice su ophodom trebale proizvesti određenu vitalnost, plodnost i opći napredak u toj kalendarskoj godini za svoju zajednicu. A majpani, odnosno filipovčice tako su simbolizirale puninu novog života: proljeće, buđenje prirode, vitalnost i snagu. U sadašnje vrijeme ophod filipovčica se među sudionicima doživljava kao zahvala slavonskoj šumi koja se svake godine iznova zazeleni i svojom ljepotom nadahnjuje ljude. U sklopu običaja filipovčice, u današnje vrijeme Komletinčani pjevaju i ove stihove:
„Blago tebi zelena šumice!
Ti se mladiš svake godinice,
a ja sada i više nikada…“
Kulturno-umjetničko društvo “Filipovčice” iz Komletinaca jedini su nositelji ophoda. Za Društvo su filipovčice zaštitni i prepoznatljiv znak, ne samo u nazivu, nego i po simboličkoj vrijednosti. Kada su Komletinčani, osnivanjem Društva u mjestu počeli scenski izvoditi ophod filipovčica,u njega su bile uključene generacijski starije osobe, one koje su svojedobno, u živoj praksi bile sudionici (žene i muškarci), te je tako tradicija, koja uključuje način izvedbe i neka od značenja, među kojima osjećaj pripadnosti i potvrda lokalnog identiteta, prenijeta izravno na mlađe generacije, iako se odvija u drugačijem okružju. Današnje uključene generacije folkloraša upravo su u dobi djevojaka i momaka, ali s generacijskim pomakom na više godine, u suglasju s današnjim vremenom i poimanjem te društvene skupine, a kako je to i bilo u prošlosti slijede nepisana pravila ponašanja.
Više informacija o KUD-u “Filipovčice” Komletinci možete pronaći na službenom Facebook profilu.