Poljoprivreda
Poljoprivreda su i bavljenje poljoprivredom oduvijek bili glavni izvor prihoda za stanovništvo na istoku Hrvatske. Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u ukupnoj je bruto dodanoj vrijednosti Vukovarsko-srijemske županije iz 2013. godine poljoprivreda sudjelovala s udjelom od 17,3 %, što je višestruko više u odnosu na NUTS II regiju Kontinentalna Hrvatska i nacionalni prosjek gdje je udio ove djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti iznosio svega 5,2 %, odnosno 4,4 %. Zahvaljujući plodnom tlu i prirodnim preduvjetima, otočko se gospodarstvo oduvijek temeljilo na poljoprivredi, a o važnosti poljoprivrede za otočko područje svjedoče podatci Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine prema kojima je gotovo 20 % lokalnog stanovništva bilo zaposleno u poljoprivredi. Gledajući uporabu zemljišta na području grada Otoka, uočeno je kako oko 90 % prostora čine šume (45,90 %) i oranice (44,48 %). Podatci iz istog izvora govore kako je na području grada Otoka ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta u 2011. godini iznosila 4.714,91 ha, što je predstavljalo 5,54 % od ukupne površine korištenog poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Pri tome, u usporedbi s preostalim gradovima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, veličina je korištenog poljoprivrednog zemljišta upravo bila najveća na području grada Otoka. Gledajući namjenu korištenog poljoprivrednog zemljišta na području grada Otoka, primjetno je kako su se na njemu gotovo u potpunosti nalazile oranice (97,60 %), dok se vrlo mali udio odnosio 54 na ostalo poljoprivredno zemljište (1,43 %) i voćnjake (0,95 %). Takva struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta uvelike odgovara županijskom prosjeku, a od nacionalnog se razlikuje upravo po znatno većem udjelu oranica. Međutim, primjetno je kako u strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta preostalih gradova Vukovarsko-srijemske županije, oranice zauzimaju nešto manji udio, dok je istovremeno nešto veći udio voćnjaka, vinograda i ostalog poljoprivrednog zemljišta.
Potrebno je naglasiti kako su prema podatcima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine oranice na području grada Otoka bile prvenstveno zasijane žitaricama (71,36 %) te manjim dijelom uljanim sjemenjem i plodovima (14,52 %), šećernom repom (8,67 %) i krmnim biljem (3,04 %), što je bilo u skladu sa županijskim prosjekom. Prema tome, vidljivo je kako je najveći dio poljoprivrednog zemljišta bio zasađen kulturama čiji uzgoj nije u tolikoj mjeri profitabilan. Osim nepovoljne strukture uzgoja, probleme lokalnim poljoprivrednicima zasigurno pravi i usitnjenost poljoprivrednog zemljišta. Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine od oko 1.200 kućanstava s korištenim poljoprivrednim zemljištem, čak 58,21 % 55 kućanstava posjedovalo je poljoprivredno zemljište manje od 0,10 ha, dok je svega 7,37 % kućanstava posjedovalo poljoprivredno zemljište veće od 10 ha. Pri tome je problem usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta znatno izraženiji na otočkom području u odnosu na županijski i nacionalni prosjek, dok je s druge strane, na županijskoj razini veći udio kućanstava s poljoprivrednim zemljištem većim od 10 ha.
Premda otočkim područjem protječu brojni vodotoci, ne postoji cjeloviti sustav navodnjavanja i odvodnje poljoprivrednih površina što, imajući na umu veliki poljoprivredni potencijal i sve češću pojavu elementarnih nepogoda, predstavlja veliki problem za lokalne poljoprivrednike.
Šumarstvo
Šume predstavljaju jedan od najvrijednijih resursa otočkog područja, s obzirom da zauzimaju oko 45 % njegove površine. Međutim, pored veličine, vrijednost se šumskih površina ogleda i u njihovoj kakvoći s obzirom da se uglavnom sastoje od hrasta lužnjaka, graba i jasena. Šumama na otočkom području gospodari Šumarija Otok koja se nalazi u sastavu Uprave šuma Vinkovci. Pri tome, valja naglasiti kako otočke šume pored estetske i biološke vrijednosti imaju i veliki gospodarski potencijal s obzirom da predstavljaju izvor vrhunske sirovine za razvoj drvoprerađivačke industrije, a upravo je ovo glavna djelatnost jednog od vodećih gospodarskih subjekata na području grada Otoka. Lokalna je zajednica prepoznala važnost njihovog očuvanja i gospodarske valorizacije te je, osim poticanja drvoprerađivačke industrije, usmjerena i na razvoj turizma.
Šumarija Otok prostire se na 11.200 ha.
Lov i ribolov
Goleme očuvane šumske površine premrežene brojnim vodotocima obiluju raznolikim životinjskim vrstama poput jelena, srna, divljih svinja, lisica, zečeva, jazavaca i ptica, zahvaljujući čemu na otočkom području postoji duga tradicija lovstva. Na području se grada Otoka nalaze zajednička lovišta „Lovakovica“ i „Ripača“ te dio državnog lovišta „Spačva – sjever“.
Zahvaljujući idealnim prirodnim uvjetima i velikom turističkom potencijalu, lovstvo se u narednom razdoblju prvenstveno namjerava razvijati kao dio ukupne turističke ponude otočkog područja.
Zahvaljujući kakvoći vode, otočki su Virovi i rijeka Spačva bogati različitim ribljim vrstama (som, smuđ, šaran, štuka, deverika, linjak, karas), što daje idealne preduvjete za razvoj ribolova. Poput lova, i ribolov se u budućnosti namjerava razvijati kao dio sveukupne lokalne turističke ponude.